Soja kao (ne)sigurna alternativa životinjskom proteinu

U biljnom kraljevstvu soja je bila i ostala najkontroverznija namirnica (naravno, uz bok s glutenom!).

I dok ju neki smatraju superhranom, drugi ju koriste gotovo u svrhu zastrašivanja. Internetom kruži nemali broj napisanih članaka s tvrdnjama poput: Soja uzrokuje rak dojke i prostate“; “soja inhibira rad reproduktivnih organa”, “soja utječe na rad štitnjače”, “od soje muškarcima rastu grudi” ili “soja je jako štetna za djecu” i sl. Dok, s druge strane, stručnjaci govore o njenim benefitima: Soja snižava kolesterol“; “soja olakšava simptome menopauze“, “soja snižava rizik od raka prostate i raka dojke“.
No, možemo li ponešto i zaključiti na temelju višetisućljetne tradicije konzumiranja soje u Kini i Japanu? Čemu zapravo tolika nesigurnost?
Obzirom na mnogo upita vegana i vegetarijanaca, te generalno onih zainteresiranih za biljnu prehranu, u nastavku ću detaljno obrazložiti potencijalne “mitove o soji” zabilježene tijekom vremena.

 

Naime, soja je visokovrijedna mahunarka, koja zbog svojeg nutritivnog sastava zauzima značajan dio u veganskoj prehrani.   Sadrži sve esencijalne aminokiseline te na 100g ima čak 36,5% proteina, 19,9% masti i 30% ugljikohidrata. Riznica je vitamina i minerala, posebice vitamina B skupine i povoljnog odnosa kalcija i fosfora.
Kad pomislim na soju – mislim i na njene prehrambene izvedenice (edamame, tofu, tempeh, miso, natto, tamari i sojino mlijeko) i na to kako ću ih iskoristiti u današnjem obroku! Srećom, nepresušan izvor inspiracije svakako su mi i članovi moje facebook grupe Snaga Bilja koji svakodnevno objavljuju slike svojih obroka i rado dijele svoje recepte.

 

U duhu članka, sagledajmo potencijalne benefite i štetnosti konzumacije soje i sojinih proizvoda.
Rastući interes za zdravstveni benefit soje zabilježen je 90ih godina prošlog stoljeća kada je FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) odobrila zdravstvenu tvrdnju kako 25 grama sojinog proteina dnevno može povoljno utjecati na rizik od srčanih bolesti. Ta je tvrdnja potkrepljena brojnim kliničkim studijama koje su pokazale uspješno snižavanje (LDL) kolesterola. No, tvrdnja nije bila utemeljena na znanstvenim istraživanjima sojinih izoflavona zbog čijeg su djelovanja proizašli kontroverzni zaključci.
Da bismo ih mogli razumijeti kontekst, prvo trebamo shvatiti što su izoflavoni i u zašto se povezuju s estrogenima u ljudskom tijelu.
Soja je namirnica bogata izoflavonima – fitonutrijentima s vrlo povoljnim utjecajem na zdravlje. Sojini izoflavoni se ponekad nazivaju i fitoestrogenima ili “biljnim estrogenima” jer su zbog svoje kemijske strukture nalik estrogenu u nasem tijelu. Najznačajniji izoflavoni u soji su daidzein, genistein i glicitin. Naše tijelo proizvodi nekoliko vrsta estrogena – estron, estriol i estradiol (E2). Estrogeni su ligandi estrogenskih receptora- odnosno, povezuju se s estrogenskim receptorima i doprinose njihovoj aktivnosti. Dvije su forme estrogenskih receptora na stanici – ER Alpha i ER Beta. Da bismo provjerili jačinu veze liganda i receptora, morali bismo izmjeriti njihov afinitet povezivanja. Iz istraživanja doznajemo da se izoflavoni u vrlo malom postotku vežu na E2 (estrogene) čak i kada je afinitet veze podešen na 100%. I dok se estrogeni vežu na oba receptora (Alpha i Beta), izoflavoni su malo izbirljiviji i preferiraju ER Beta receptor. Distinkcija je bitna jer oba tipa receptora rezultiraju različitim efektima. I dok se estrogeni uvijek ponašaju estrogenski, izoflavoni mogu imati i estrogenska i anti-estrogenska svojstva zbog čega su iznimo važni u medicinskoj terapiji. Primjerice, kada su razine estrogena visoke u premenopauzi, ovi se spojevi mogu vezati na estrogenske receptore i blokirati aktivnost hormona, odnosno, kada su razine estrogena niske kao u postmenopauzi, fitoestrogeni djeluju poput estrogena. Što bi značilo kako izoflavoni soje mogu osigurati benefite estrogena bez njegovih štetnih nuspojava.
Zdravstveni benefiti soje
Uključivanjem tradicionalnih proizvoda od soje u svoju prehranu poput svježeg ili dimljenog tofua, tempeha, miso paste ili sojinog mlijeka, osim zadovoljnog nepca, neizbježno će vas sustići i pokoji zdravstveni benefiti njene konzumacije.

 

1. Soja utječe na snižavanje kolesterola
Autori istraživanja iz 2006. godine, temeljem pregleda nekoliko metaanalitičkih studija usvrdili su kako 90mg izoflavona dnevno utječe na snižavanje LDL kolesterola za 5%.

2. Soja utječe na smanjenje rizika od raka dojke i raka prostate
Potoje dokazi za povoljno djelovanje sojinih izoflavona na smanjenje rizika od raka prostate, no mehanizam je nepoznat. Metaanalizom iz 2009. o povezanosti soje i raka prostate, u kategorijama visokog do niskog unosa, utvrđena je statistički značajno smanjenje rizika od raka prostate (26%).
Podaci longitudinalnih studijapokazuju da soja ne utječe na povećani rizik od raka dojke. Tradicionalna prehrana u Japanu koja sadrži 25-50 mg izoflavona dnevno može biti i protektivna. Na 10000 ljudi preboljelih od raka dojke pokazalo se da je kod onih koji su jeli više soje nakon dijagnoze bilo za 25% manje relapsa.

3. Soja povoljno djeluje na simptome menopauze
Na 8. Internacionalnom simpoziju o soji i promociji zdravlja utvrđeno je da suplementiranjem 15mg sojinog izoflavona genisteina dolazi do smanjenja “napadaja vrućine”.

4. Soja povoljno djeluje na rizik od kardiovaskularnih bolesti
Sojini izoflavoni mogu smanjiti rizik kardiovaskularnih oboljenja putem nekoliko mehanizama. Jedan od njih je putem protektivne uloge na broj lipida u krvi.
Iako postoje studije koje pokazuju da prehrana obogaćena izoflavonima cjelovitog zrna soje pruža određene benefite još uvijek se sa sigurnošću ne zna i zašto.

 

Kako mi i  naslov nalaže, u slijedećem ću dijelu  i obrazložiti potencijalne mitove o zdravstvenim rizicima prekomjernog konzumiranja soje.
Do tada, pozdravljam Vas s željom da vaš prvi susret sa sojom prođe ukusno, baš kakva ona i jest!

Preuzeto sa: Ordinacija.hr

LITERATURA:
• Cassidy A, Hooper L. Phytoestrogens and cardiovascular disease. J Br Menopause Soc. 2006 Jun;12(2):49-56
• Messina M, Watanabe S, Setchell KD. Report on the 8th International Symposium on the Role of Soy in Health Promotion and Chronic Disease Prevention and Treatment. J Nutr. 2009 Apr;139(4):796S-802S
• Nelson HD, Vesco KK, Haney E, Fu R, Nedrow A, Miller J, Nicolaidis C, Walker M, Humphrey L. Nonhormonal therapies for menopausal hot flashes: systematic review and meta-analysis. JAMA. 2006 May 3;295(17):2057-71
• Yan L, Spitznagel EL. Soy consumption and prostate cancer risk in men: a revisit of a meta-analysis. Am J Clin Nutr. 2009 Apr;89(4):1155-63
• http://www.veganhealth.org/articles/soy_wth#fn5
• http://www.theveganrd.com/2011/08/soy-isoflavones-and-estrogen.html
• http://www.pcrm.org/health/health-topics/soy-and-your-health
• https://archive.ahrq.gov/downloads/pub/evidence/pdf/soyeffects/soy.p

Vezani članci


Naši prijedlozi koji će vam život učiniti boljim

Veganstvo i proteini

“…Ne bih, hvala, ja sam vegan.” “Molim? Ali…ne možeš jesti samo povrće i salatu! Odakle ti PROTEINI??!”   U našem svejedskom društvu navikli smo da je “šnicla” epicentar tanjura. Bez nje tanjur postaje nezamisliv i prazan, a strah od gladi nadilazi sve dimenzije. Jednom kada postaneš vegan (zbog etike i…

7 savjeta kako postati i ostati na biljnoj prehrani

Prošle su dvije godine otkako sam promijenila način prehrane. Prijelaz na cjelovitu biljnu prehranu popraćen je nizom drugih pozitivnih promjena u mom životu koje su mi omogućile da budem bolji stanovnik ove planete. Iako se moja odluka o veganstvu dogodila “preko noći” i to nakon dugogodišnjeg režima na ćarima svejedske…

7 KLJUČNIH PITANJA I ODGOVORA O (vitaminu) B12

Vitamin B12 jedna je od najčešćih i najkontroverznijih tema razgovora u veganskim krugovima. I dok je jedan dio ljudi sklon vjerovati kako je  “biljna prehrana”  baš po mjeri čovjeka i rješenje za sve, drugi dio  ipak  marljivo ” zapadnjački” traga za odgovorima u znanstvenim bazama podataka. U slučaju zabrinutosti oko…


Usluge

Započnite svoju transformaciju

Potražite nas na društvenim mrežama

Facebook Youtube Instagram